slikmali

 

 


GLAS MEDVIĐE/ THE VOICE OF MEDVIĐA

Scenarist i redatelj/Writer and director: Luka Klapan
Snimatelj/Camera: Luka Klapan
Suradnici na snimanju/Associates at the shooting: Ivan Genda, Žarko Erstić
Žanr/Genre: dokumentarni/documentary
Trajanje/Duration: 57', HD
Godina/Year: 2017.
Produkcija/ Production: FFVAL

U Medviđu, selo u Benkovačkoj općini nakon rata nikada se nisu vratili Srbi, vratio se samo dio Hrvata sa svojim obiteljima. Živjelo se u Medviđoj oduvijek u suživotu sa Srbima, uzajamno su se pomagali, pobratimili, kumili i ženili. U osvit Domovinskog rata većina Hrvata ostala je na svojim ognjištima, misleći kako im do jučerašnji susjedi, rođaci i prijatelji Srbi nikada neće nauditi. Međutim, stvarnost se pokazala sasvim drukčijom od njihovih očekivanja.

After the war, Serbs never returned to Medviđa, a village in Benkovac county, only a small fraction of Croats with their families returned. They had been living in Medviđa in coexistence with the Serbs, helping, befriending and marrying each other. In the beginning of the Homeland War, most Croats remained by their fireplaces, thinking that their neighbors, cousins, and friends, Serbs would never hurt them. However, reality turned out to be quite different from their expectations.

glasmedvide


 

SAKREŠTAN/SACRIST

Film u produkciji/Movie in production
Planirano trajanje/Planned duration: 30', HD
Scenarist i redatelj/Writer and director: Luka Klapan
Snimatelj/Camera: Luka Klapan
Suradnik na snimanju/Associate at the shooting: Jadran Anzulović, voditelj Etnološke zbirke Novigrad/head of Novigrad's ethnological collections
Produkcija/ Production: FFVAL

U idiličnom dalmatinskom gradiću Novigradu među malobrojnim stanovnicima koji nisu izgubili vjeru živi i Stipe. Ministrant je postao sa nepunih osam godina, a sada na pragu sedamdesete provodi život kao crkvenjak. To je sve što zna raditi. Film Sakreštan zapravo je priča o Stipi kao posljednjem svjedoku običaja prostora u kojem živi.

In the idyllic Dalmatian town of Novigrad lives Stipe, one of the few residents who didn't lost faith. He became an altar boy at the age of seven, and now, almost 70, he lives his life as a sacristan. It's the only thing he knows how to do. The movie Sacrist is actually the story of Stipe, the last witness of times and custums of his living area.


 

ZAPIS O PRIDRAŠKOM PJEVANJU / A RECORD ON SINGING IN PRIDRAGA

Pridražani pjevaju jedan noviji sloj dinarskog načina pjevanja poznatiji kao pjevanje pod bas koje je vezano uz orzanje ili 'orcanje' kako se kaže u ovom kraju. U ovom kratkom filmu o pridraškom pjevanju autor je između ostalog snimio zbor koji je pod ravnanjem etnomuzikologa Joška Ćalete izveo glagoljaški pučki način crkvenog pjevanja. Muški pjevači KUD-a Luzarica u svojim lijepim i bogato urešenim starim pridraškim nošnjama otpjevali su dvije pjesme pa se može ustvrditi kako je zbog ovakvog načina njegovanja tradicije KUD Luzarica ujedno i čuvar identiteta mjesta Pridrage.

Komentar (Joško Ćaleta, etnomuzikolog, 9. studeni 2015.)
Dragi Luka, nekoliko puta sam pogledao prilog koji mi se svidio. Sviđa mi se “priča” koja spaja crkveno i svjetovno tradicije koje u glazbenom smislu u Pridragi funkcioniraju kao jedan glazbeni stil. Dobra slika I dobar zvuk, moj komentar malo pobliže objašnjava to pjevanje pod bas što je za nekog tko o ovome pjevanju ne zna mnogo, zanimljiva informacija.

People from Pridraga are singing a more recent form of Dinaric singing better known as singing below the bass range which is connected to “orzanje” or “orcanje” as it is called in these parts. In this short film about the singing in Pridraga the author has filmed, among others, a choir performing a glagolithic folk-like church singing under the direction of choirmaster and ethnomusicologist Joško Ćaleta. The male singers of the culture and art club Luzarica dressed in beautiful and richly adorned old costumes from Pridraga sang two songs and it can be stated that because of the maintaining of old customs the culture and art club Luzarica is also a keeper of Pridraga’s identity.

Comment (Joško Ćaleta, ethnomusicologist, on 9 November 2015)
Dear Luka, I watched the film several times and I like it. I like how the “story” brings together the churchly and worldly traditions which are like a joint music style in Pridraga. Picture and sound of good quality, my comment explains in more details the singing below the bass range which is an interesting information for someone who doesn’t know much about this way of singing.


 

TRAGOVIMA NAŠIH PREDAKA / IN THE FOOTSTEPS OF OUR ANCESTORS

Scenarist i redatelj / Scenarist and director: Luka Klapan
Snimatelj / Cameraman: Luka Klapan
Suradnici / Associates: Kata Gusar, Luca Gospić, Rade Gospić, Zorka Grubić, Ive Grubić, Ika Batur, Stanko Batur
Stručni suradnik / Professional associate: Jasenka Lulić Štorić - Narodni muzej Zadar / National Museum Zadar
Lokacija snimanja / Shooting location: Pridraga, Zadar County, Croatia
Trajanje / Duration: 30', HD
Godina / Year: 2017

U Pridragi u Zadarskoj županiji djeluje kulturno umjetničko društvo Luzarica. U svom radu oni vjerno prikazuju i starinsku prošnju te dolazak svatova po mladu. U prošlim vremenima život na tom području nije bio nimalo lagan, roditelji su bili ti koji su donosili odluku o tome hoće li se njihova kći udati za momka koji ju je zaprosio. Zadatak kulturno umjetničkog društva je jedini i osnovni, svjedočiti tradiciju za nasljeđe budućim generacijama.

The cultural-artistic society Luzarica is active in little town of Pridraga in Zadar hinterland. They very exactly present an betrothal and the arrival of the wedding party collecting the bride in accordance with the time-honored tradition. In the past, life in that region wasn't easy at all. The parents made the decision whether their daughter will marry the young man who asked for her hand. The cultural-artistic societies have only one main task, and that is to maintain the tradition as a heritage to future generations.

Festivali/Festivals:

- The Heart of Slavonia - International Film Festival, Đakovo, Croatia 2017
- Pula Film Festival - Short Pula, Pula, Croatia 2017

Luka Klapan - Tragovima nasih predaka resize


 

PRIDRAGA: RATNA SJEĆANJA / PRIDRAGA: WAR MEMORIES

Autor/ Author: Luka Klapan
Žanr/Genre: dokumentarni/documentary
Godina/Year: 2015.
Trajanje/Duration: 43:10
Suradnici/Associates: Luca Čulina Mirkova, Ana Zubčić, Antula Čulina, Luca Čulina Dinkova, Stanko Čulina, don Nikola Tokić, don Jure Zubović, Marko Jergan, Branko Kokić-Suve

Autor prati ratna zbivanja tijekom agresije na Hrvatsku 1991. godine u kojem kaosu se našla i Pridraga mjesto u zadarskom zaleđu. Ovaj film ujedno je potresno svjedočanstvo o boli i patnji koje će ostaviti snažan dojam da se ne zaboravi kako su se pridraške majke suočile s gubitkom svojih sinova koji su položili živote za današnju slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu.

The author is tracing the war-related events during the aggression on Croatia in 1991. The little town of Pridraga in Zadar hinterland found itself in that chaos, too. This film is a shocking testimony of pain and suffering and will make a lasting impression so that the way the mothers in Pridraga faced the loss of their sons who sacrificed their lives for the free and independent State of Croatia won't be forgotten.

ratnasjecanja


 

LUPATVA PRI NAS/ SHUCKING CORN WHIT US

Autor/ Director: Luka Klapan
Suradnici/Associates: Stjepan Đurinski, Marica Đurinski, Anka Lovrek, Štefica Lovrek, Stjepan Udžbinac, Antun Petek, Josip Kuš, Antun Božić, Franjo Trupec
Žanr/ Genre: dokumentarni/documentary
Godina/ Year: 2014.
Trajanje / Duration: 09:50

U Hruševcu Kupljenskom, malom mjestašcu udaljenom svega dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Zagreba djeluje istoimeno kulturno umjetničko društvo koje vodi g. Stjepan Đurinski. Berba kukuruza u nekom od susjedovih trnaca na hruševečkim bregima za sve njih je poseban tradicijski običaj koji to društvo svake godine njeguje i obnavlja.

In Hruševec Kupljenski, a small village, which is about twenty miles northwest of Zagreb, operates folklore society of the same name, led by Stjepan Đurinski. Every year, the society nurtures and restores a special traditional custom – harvesting corn at one of the neighbour's fields on Hruševec hills.

Festivali/Festivals:
- Days of Ethnographic Films - Ljubljana, Slovenia 2015.
- The Heart of Slavonia - International Ethno Film Festival - Đakovo, Croatia 2015.
- Tuzla Film Festival of South Slavic Film - Tuzla, Bosnia and Herzegovina 2015.
- Tangier International Film Festival - Tangier, Morocco 2015.
- International Independent Film Festival Publicystyka - Kędzierzyn-Koźle, Poland 2015.
- International Streaming Festival - Den Haag, Netherlands 2015.
- Intimalente - Festival di film etnografici - Maddaloni, Italy 2015.
- Haida Gwaii Film Festival - Haida Gwaii, British Columbia, Canada 2016.
- Life Sciences Film Festival, Prague, Chezh republic 2016.

 

lupatvaluka


 

KAJ SU ŠTELI NAŠI STARI / WHAT OUR ANCESTORS WANTED

Pjesnik i likovni umjetnik Ivan Čedomir Ostreš s posebnom ljubavlju njeguje uspomenu na život u Zaprešiću nekad. Jednog nedjeljnog jutra 2012. godine u opuštenoj atmosferi zaprešićke gostionice 'Pod stupi' povodom promocije pjesnikove knjige Kaj su šteli naši stari autor je s njim vodio ugodni razgovor. No samozatajni Ostreš, jedan od osnivača zaprešićke likovne scene o kojem na internetu ne piše ništa ili bolje rečeno ama baš ništa s nevjericom je pristao na kazivanje o sebi i svom odrastanju na zaprešićkoj prašini. A da bi razuvjerio skeptičnog umjetnika u sumnju kako njihov zajednički projekt nikada neće zaživjeti autor mu, iako ga je turbulencija života odvela drugamo po dovršetku šalje ovaj video nakon čega je umjetniku postao draga i uvijek rado viđena osoba.

Poet and painter Ivan Čedomir Ostreš lovingly cherishes the memory of the life in Zaprešić in times past. One Sunday morning in 2012 in a relaxed atmosphere of the tavern 'Pod stupi' during the launch of poet's book "Kaj su šteli naši stari" (What our ancestors wanted) the author had a pleasant conversation with him. Secretive Ostreš, one of the founders of the art scene you can't find anything about at the internet, agreed in disbelief to tell about himself and his childhood in Zaprešić's dust. In order to convince the sceptical artist that their joint project is carried out the author sent him this video, although life's turbulences took him in another direction. After that he became a dear person and a welcome guest to the artist.


 

ONI SU POČELI PRVI

Autor: Luka Klapan
Žanr: dokumentarni
Godina: 2012.
Trajanje 31:31
Suradnici: Mile Zubčić, Ive Pedić, Stanko Čulina, Luka Batur, Vinko Čulina, Špiro Čulina i Roko Oštrić

Micigan, Ive, Medo, Špiro, Dole i učitelj Luka Batur svi odreda generacija krpenjača prisjećaju se osnivanja ''Hajduka'' davne 1972. godine. Oni zapravo kazuju kako je u teškim i burnim vremenima početkom 70-tih godina prošlog stoljeća kada je kulminirala netrepeljivost većinskog srpskog stanovništva karinskog kraja prema bilo kakvom iskazivanju hrvatskog identiteta trebalo imati hrabrosti za osnivanje nogometnog kluba u Pridragi. Grupa istomišljenika tada je donijela odluku kako majice njihova kluba treba krasiti upravo hrvatski grb na kojem će biti list vinove loze. Slijedi razgovor sa službenicima SUP-a u Zadru na kojem je Medo bezobzirno istjeran iz kancelarije, a na prvoj utakmici odigranoj na danas u šmriku obraslom igralištu Njivetine protiv ''Razvitka'' iz Gornjih Biljana ''Hajduk'' je pobijedio 2:1. U publici je navijalo i staro i mlado, čvrčile su čvrčaljike i pucalo se iz pušaka, slavlje je potrajalo nekoliko dana. Micigan visok samo 1,65 m pokušava nam pojasniti kako se baš on našao u pravo vrijeme na pravom mjestu da zabije ''Razvitku'' oba gola. Sugovornici u ovom filmu tvrde da se takva nogometna euforija više nikada ne može ponoviti.


 

ČOVJEČE, SJETI SE ŠTO SI

Autor: Luka Klapan
Žanr: dokumentarni
Godina: 2010.
Trajanje: 9'55''
Suradnici: Janko Kekić

Je li blještavilo gradskih ulica ispunjenih mnoštvom daleko od Janka?
Dok se police u trgovinama neprekidno prazne i pune Janko će nam pričati o svom
skromnom životu.


 

ČUVAR USPOMENE / MEMORY KEEPER

Autor/Director: Luka Klapan
Žanr/Genre: documentary
Godina/Year: 2010.
Trajanje/Duration: 14:30
Suradnici/Associates: Ante Grubić, Branko Narančić-Baćo

Festivali/Festivals:

- Opuzen film festival - OFF, Opuzen 2011.
- Revija amaterskog filma - RAF, Zagreb 2011.
- Sisački amaterski filmski festival - SAFF, Sisak 2011.
- Kastav film festival - KFF, Kastav 2012.
- Revija dokumentarnog filma - FIBULA, Sisak 2012.

Koliko je vremena trebalo Anti da svima kaže ono što želi? Ni manje ni više nego punih 65 godina.
Ante Grubić korijeniti domoljub bio je zatočenik na Bleiburgu čime se morao nositi dugi niz godina živeći u
socijalističkom društvu. Vođen samo jednom željom za slobodom i ljubavlju prema domovini Ante konačno progovara.

How longdid Ante needed to say everyone what he wanted. Neither more nor less than a full 65 years. Ante Grubic radical patriot was a prisoner in Bleiburg which had to cope with a number of years living in a socialist society. Guided only a desire for freedom and love for country Ante is finally able to speak.


 

ANTE JE BIO NAJSTARIJI ČLAN KUD-a

Ante je bio najstariji član KUD-a Luzarica te prije svega izvrstan pjevač što je za njega
neopisiva čast i zadovoljstvo.

 



Crkva svetog Martina u Pridragi / Church of St Martin in Pridraga

Crkva svetog Martina u Pridragi jedna je od najbolje sačuvanih ranokršćanskih crkava na području današnje Zadarske nadbiskupije. To je jednobrodna starokršćanska bazilika iz 5. ili 6. st., s tri apside složene u obliku trolista, lista djeteline. Po karakteristikama gradnje nesumnjivo pripada ranobizantskom (justinijanskom) vremenu, pa se vremenom njezina nastanka može smatrati prva polovica, odnosno sredina 6. stoljeća. Pri posljednjim istraživanjima, a i ranije, pronađeno je relativno dosta ulomaka kamenog crkvenog namještaja i ukrasnih dijelova arhitekture, od kojih jedan dio pripada ranokršćanskom vremenu. Oko crkve nalazi se groblje s kamenim grobovima i stećcima. Pronađeni su još i arhitektonski ulomci ukrašeni pleterom kao i materijali sa starokršćanske oltarne pregrade. Posebno se ističe bareljef hrvatskog viteza, ratnika na konju, zaštitnika crkve sa štitom i mačem koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Za Domovinskog rata crkva je teško stradala, a odmah nakon oslobođenja temeljito je obnovljena. Spomenik je nulte kategorije.

The Church of St Martin in Pridraga is one of the best preserved early Christian churches of the archdiocese of Zadar. It is an early Christian aisleless basilica built in fifth or sixth century. It has three apses arranged in a trefoil. According to its architectural characteristics, it most probably belongs to the Early Byzantine period (Justinian Dynasty), so its origins can be dated to late fifth or mid-sixth century. During the last excavations, but also earlier, many pieces of stone church furniture and decorations were found, part of which belongs to the early Christian period. Around the church there is a cemetery with stone gravestones and stećci (monumental medieval tombstones). Some architectural fragments decorated with the Croatian interlace were also found, as well as materials from the early Christian altar rail. One especially outstanding piece is the bas-relief of a Croatian knight, a warrior on horseback, the guardian of the church with a targe and a sword. The piece is kept in the Archeological Museum in Zadar. The church was heavily damaged during the Croatian War of Independence, but it has been restored right after the liberation. It is a zero category monument.

 


 

PRIDRAGA - Mijolovac

U Pridragi na lokalitetu 'Mijolovac', a u neposrednoj blizini crkve svetog Martina nalazi se arheološki istražena crkva svetog Mihovila koja je sagrađena u 9. stoljeću. Crkvu je istraživao jedan je od najznačajnijih hrvatskih arheologa Stjepan Gunjača u periodu od 1940. do 1941. godine te u periodu od 1951. do 1957. godine, a rezultati njegova istraživanja publicirani su 1963. (Gunjača, Stjepan, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada. In Starohrvatska prosvjeta 8-9, 1963, s. 7-66.)

Crkva sv. Mihovila uz koju su pronađeni i ostaci srednjovjekovnog samostana koji je 1560. godine napušten i potom razrušen jedna je od skupine šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Škabrnji, Kašiću, Trogiru, Splitu, Brnazama i Zadru te u Rogačićima u Bosni, a koje crkve ujedno predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

At the place Mijolovac in Pridraga, right next to the Church of St Martin, there is the archeologically examined Church of St Michael built in ninth century. The church was examined by one of the most prominent Croatian archeologist Stjepan Gunjača between 1940 and 1941 and between 1951 and 1957. The results of his work were published in 1963 (Gunjača, Stjepan, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada. In Starohrvatska prosvjeta 8-9, 1963, s. 7-66.)

Remains of a medieval monastery abandoned in 1560 and destroyed right afterwards were found next to the Church of St Michael. The church is one of the Dalmatian churches with six semicircular apses which can be found in Škabrnja, Kašić, Trogir, Split, Brnaze and Zadar, as well as in Rogačići in Bosnia and Herzegovina. Those churches are typical examples of the distinct regional building style of pre-Romanesque sacral architecture in the early medieval Dalmatia.

 

 


Vjerojatno je teško odrediti prvotno umjetničko opredjeljenje Luke Klapana. Da li je to film ili slikarstvo? Možda je najbolje filmske elemente tražiti u slikarstvu i obrnuto. Zasigurno mnogi kadrovi njegovih eksperimentalnih filmova nose određenu slikovitost kao što se i karakter filmskih sekvenci može naslutiti u slikama. Dakako ne doslovno, pa niti u sadržajnom smislu, već jednostavno u srodnom senzibilitetu, poveznici u oba medija.

No, ovaj tekst posvećen je Klapanovom slikarstvu, osebujnoj interpretaciji dalmatinskih gradića, ljepoti i ugođajnosti ambijenata koje je Klapan istinski posvojio. Njegove vedute ispunjene su karakterističnom arhitekturom podneblja i stiliziranim raslinjem postavljenim između kuća ili u nakupinama u nekom od zakutaka slike. Motivske su to sastavnice koje Klapan maštovito varira u slijedu srodnih kompozicija. Reklo bi se scenarij je jednostavan no konačna slikarska realizacija izuzetno je raskošna, bogata rješenjima, pomacima i mijenama koje svakom ostvarenju daju novu dimenziju. Atmosfera juga u prvom je planu, vedrina svakodnevnice u uprisutnjenosti neba i mora. Širina pučine i nije prisutna no dašak njenog svjetla i boje isčitava se na epidermi fasada, svjetla potenciranog u plavetnilu neba. A sama zdanja stvarna su, ali itekako bajkovita, razigranih silueta gotovo zahvaćenih laganim plesom kojeg se ritam prepoznaje na obrubima arhitekture. I zbijene i razmaknute, postavljene po pravilima klasične perspektive, ali i sa svjesnim odstupanjem od nje.

Klapan se igra kamenim zdanjima, s njihovim oplošjima sugerirane tvarnosti, s krovovima uključenim u nenametljivu dinamičnost prizora. S kolorističkim plohama i partikulama, s paletom doslovne opisnosti u susretu s predmetnim, ali i s napuštanjem lokalnog tona. A boja je upisana i u priče koje nose i mjeru duhovitog, šarm neposrednosti šaljivog koji se nameće u pogledu na odnose jedinki u tkivu slike, a i svaki orijentir u rasporedu scene. Može biti satkana od paralelnih gradivnih pojaseva, od vrtloga proizišlog iz svojevrsnog epicentra, od usjeka ulice u dubinu prostora ili dominante crkve na pitoresknom trgu. S likovnim pristupom koji polazi od realističnog koncepta ali i koji prelazi u potrebitu ekspresivnost oblika prvenstveno lirske konotacije. Negdje u dubini emotivnog sloja slika sluti se i naznaka tjeskobnog koje je uvijek bar daleka pratilja radosti. Poradi toga ne ostavlja Klapan niti jedan vid raspoloženja bez ostatka jer Dalmacija ima i lice i naličje.

Klapan je nekom dječjom zanesenošću, ali i slikarskim iskustvom donio ne samo puku činjeničnost slikovitih naselja već i stanja, ispod prvog pogleda. Bez sumnje istinita, ali i preobražena slikarskom imaginacijom u djela likovne uvjerljivosti. Ljepota je vodilja razumijevanja, a iskrenost umjetnika pomoć na tom putu. A Luka Klapan svojim opusom pridružuje se slikarima koji tu ljepotu uzdižu svježinom izraza koji se ne odriče tradicije. Konačno i motivika slika poštuje te trajne vrijednosti.

Stanko Špoljarić

Kuće uz more
Kuće uz more
Na rubu sela
Na rubu sela
Stare kuće
Stare kuće

Čovječe, sjeti se što si, 2010., dokumentarni 9 min. 55 sek.

Naš newsletter

Posjećenost

Posjete Sadržajima : 271626

Pretraživanje

Linkovi